Josip Belamarić: Povijesna fotografija - svjedok izgubljenog zavičaja (metamorfoze Marjana)

Predstavit će se izbor fotografija s naglaskom na Marjan i njegovu transformaciju od 19. stoljeća do danas.

Josip Belamarić rođen je 1953. u Šibeniku. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, a na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao povijest umjetnosti i muzikologiju te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu. Od 1979. radio je u službi za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. bio ravnatelj Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture (danas Konzervatorski odjel Ministarstva kulture). Od 2010. djeluje u Institutu za povijest umjetnosti kao voditelj Centra Cvito Fisković u Splitu, gdje je iste godine izabran u zvanje znanstvenog savjetnika. Usavršavao se na brojnim europskim institucijama, uključujući Harvardovu Villa I Tatti (2007.). Autor je više knjiga i brojnih studija o urbanoj povijesti Dalmacije te srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti. Urednik je časopisa Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji i Mogućnosti. Bio je autor i urednik važnih izložbi, među kojima Pustinja Blaca na Braču (1981.), Split – od Palače do grada (1997.) i Dalmatinska Zagora, nepoznata zemlja (2007.). Sudjelovao je u upisu trogirske povijesne jezgre, Starigradskog polja i Sinjske alke na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Za izložbu Tesori della Croazia (Venecija, 2001.) dobio je nagradu „Vicko Andrić“, a za restauraciju kapele bl. Ivana u Trogiru nagradu „Europa nostra“ (2003.). Bio je predstojnik Centra Cvito Fisković do 2023., a u siječnju 2024. dodijeljen mu je status znanstvenika emeritusa.