Upoznajte međunarodni žiri fotonatječaja 'Kriza'
O pobjednicima fotografskog natječaja "Kriza" odlučivati će renomirani stručnjaci: Katarina Duplančić, povjesničarka umjetnosti i kustosica (Hrvatska), Armin Durgut, fotoreporter (Bosna i Hercegovina), Alessio Paduano, fotoreporter (Italija), Zoran Marinović, fotoreporter ( Hrvatska) i Srđan Živulović, fotoreporter (Slovenija).
Katarina Duplančić
KATARINA DUPLANČIĆ (1992. Split)
povjesničarka umjetnosti, aktivistkinja, prevoditeljica.
Diplomirala je Povijest umjetnosti te Engleski jezik i književnost 2017. godine (Sveučilište u Splitu), s diplomskim radom “Konstrukcije orijentalizama na prikazima žena u umjetnosti 20. i 21. stoljeća”.
Od 2017. do 2019. vodi izložbe, prevodi i fotografira za Hrvatsku udrugu likovnih umjetnika, Split. Radeći na projektu “Gradimo Dom zajedno” (ESF), koordinirala je društvene i kulturne događaje, a od 2021. radi kao voditeljica projekata za Mavenu i udrugu Aktivist, koordinirajući izložbene, izvedbene i edukativne aktivnosti u galeriji i knjižnici kluba Kocka.
Volontira u Koaliciji udruga mladih od 2009. (dopredsjednica Koalicije, upravljanje projektima i volonterima, organizacija koncerata, radionica, izložbi i obrazovnih aktivnosti, članica Upravnog odbora).
Članica Savjeta mladih Grada Splita 2014.-2017., članica Upravnog odbora Platforme Doma mladih (2017.-2019.), članica Vijeća u kulturi Grada Splita (2023.-).
Njen doprinos splitskoj subverzivnoj kulturi i umjetnosti temelji se na otvorenoj komunikaciji s javnošću i transparentnim informacijskim kanalima između različitih strana (institucija, nevladinih organizacija, lokalne zajednice i umjetnika).
Armin Durgut
Armin Durgut rođen je 1995. godine u Zenici gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon upisa na fakultet u Zenici, odustaje od fakulteta, počinje se baviti fotografijom i seli u Sarajevo.
Sudjelovao je u masterclassu VII Agency gdje su mu mentori bili Ron Haviv i Gary Knight. Nakon toga počinje raditi u novinama „Dnevni avaz” gdje je 2018. bio fotoreporter godine. Njegov fotoreporterski rad prepoznat je i izvan granica Bosne i Hercegovine i regije bivše Jugoslavije, a njegovi radovi objavljivani su uz reportaže u medijskim kućama, novinama, publikacijama i časopisima kao što su: The New York Times, The Washington Post, Independent, Euronews, Bloomberg, The Guardian, ABC News, Deutsche Welle, Bild, Daily Mail, The Sunday Times, Wall Street Journal, New York Post, Radio Free Europe, Le Figaro, El Pais, Stern, The Globe and Mail, Der Standard, Aljazeera English, The Times of India, Spiegel i dr.
Svojim prepoznatljivim vizualnim stilom, Durgut prvenstveno usmjerava svoj fotografski instinkt prema dokumentiranju neposrednog okruženja i promiče nepatvoreni naturalizam u svom fotoreporterstvu. Snimanjem autentičnih prizora ljudske tragedije, Durgutov raznolik rad kao fotografa svrstao ga je u red mladih fotoreportera čije se izravne i autentične fotografije suprotstavljaju raširenom fenomenu digitalno izmijenjenih slika. Uz fotografiju kao medij izražavanja, Durgut djeluje kao objektivni promatrač koji gotovo uvijek bilježi i prenosi bez „uljepšavanja”.
Osim rada za novinske kuće, Durgut je radio kao slobodni fotograf na projektima s lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama. Teme kojima se prvenstveno bavi su marginalizirane skupine, Romi, djeca s invaliditetom, a u posljednjih nekoliko godina i migrantsko-izbjeglička kriza u Bosni i Hercegovini i regiji. Također je radio na raznim projektima za Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, pripremajući arhivsku građu Centra i izložbu povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici.
Armin radi kao slobodni fotoreporter za agenciju Pixsell (Hrvatska) i Associated Press (SAD). Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH).
Alessio Paduano
Rođen i trenutno živi u Napulju, Italija. Zahvaljujući stipendiji studirao je godinu dana u Parizu na“Université Paris VII – Denis Diderot“ . Godine 2007. počeo je raditi kao suradnik i fotograf za nekoliko talijanskih novina. 2009. godine diplomirao je sociologiju na“Università degli Studi di Napoli Federico II”s disertacijom iz novinarstva, a 2010. započeo je studij MA fotožurnalizma na "Accademia di Belle Arti di Napoli" gdje je stekao diplomu s pohvalama.
Neki od njegovih radova izlagani su u PAN-Palazzo Arti Napoli (Italija), Castel dell' Ovo (Napulj, Italija), Biennalu Bibbiena (Italija), Palm Spring Photo Festival (Kalifornija), Tel Aviv Photo Fair (Izrael) itd.
Redovito objavljuje u nacionalnim i međunarodnim časopisima, uključujući La Stampa, Internazionale, Time, Bloomberg, CNN, Newsweek, Stern itd.
Među priznanjima koja je dobio za svoj rad su POY (Picture of the Year), Kolga Tbilisi Photo Award, Krzysztofa Miller Prize, Siena International Photo Awards i mnoga druga.
Srđan Živulović
Kad je Srđan napunio 13 godina, otac Dragan mu je dao najvredniji božićni poklon: njegov prvi fotoaparat. Fotografija ga je opčinila za cijeli život. Od tad mu je fotoaparat uvijek tu negdje pri ruci. Čak pješači i od Šmartnog do Litije kako bi film razvio kod Foto Zofi.
Prilikom odabira zanimanja prvo je upisao srednju elektrotehničku školu, ali ubrzo je shvatio kako je to bila pogreška. Njegova majka Hermina mu je savjetovala da izabere zanimanje s puno kontakta s ljudima. Sljedeće školske godine je upisao Srednju školu za fotografiju i uz pomoć mentorice gospođe Vladke Kobal završio školovanje. Dok je pohađao teorijsku nastavu, praktični dio edukacije se odvijao u foto odjelu Dela gdje novinarska fotografija postaje njegova životna strast. Prvi posao kao fotograf je dobio u Institutu za varilstvo, ali vikende provodi u Delu.
Radeći za „Kulturnu karavanu Cankarjevog doma” upoznaje suprugu Uršku koja od tada stoji uz njega i ostaje nepresušan izvor ljubavi i inspiracije. Godine 1985. dobija posao fotoreportera u Delu što mu je bilo ostvarenje sna. Pod mentorstvom Joce Žnidaršiča tamo radi do 1992. godine.
Godine 1989. prvi put prijavljuje fotografiju na jugoslavenski natječaj „Fotografija godine” agencije Tanjug i pobjeđuje. Njegova fotografija pod naslovom „Radnička klasa trbuhom za kruhom” datira iz vremena kad se počinje raspadati Jugoslavija kao federacija. Kao spomen na to vrijeme, godinama izaziva emocije.
Žiga uporno traži i dobiva od svog poslodavca Dela da ga pošalje u opasne zone poput Kosova, Iraka, Turske, Rumunjske ili Izraela. Posljednjeg dana slovenskog rata za neovisnost postaje član Reutersove ekipe.
Srđan i njegov kolega Jože Suhadolnik osnovali su foto agenciju. Bobo je stvoren kao potpora novinama Republika. Svojim marljivim i planskim djelovanjem stvorili su impozantnu arhivu fotografija vezanih uz nastanak nove države. Fotografi Bobe postaju službeni fotografi predsjednika Republike Slovenije, premijera i ministra vanjskih poslova, putujući s njima diljem svijeta. Uvijek u prvim redovima prati trenutna događanja. Tu je i tijekom prvog migrantskog vala u Sloveniji.
Godine 2015., zajedno s Reutersovim kolegama, osvaja prestižnu Pulitzerovu nagradu za fotografiju izbjeglica na riječnom nasipu kod Brežica.
Zoran Marinović
Zoran Marinović dokumentarni je fotograf i snimatelj. Posljednjih petnaest godina angažiran je kao stalni suradnik brojnih svjetskih magazina (National Geographic, Das Stern, New York Times, Bloomberg USA, Paris Match) i televizija, snima fotografije, reportaže i dokumentarne filmove iz zemalja diljem svijeta. U svom radu usmjeren je na dokumentiranje konflikata, sukoba, te složenih društvenih, socijalnih i humanitarnih pitanja u regiji i svijetu.
Izlagao je diljem svijeta na samostalnim i skupnim izložbama od New Yorka do Pariza, a njegovi projekti u proteklih su nekoliko godina osvojili prestižne međunarodne nagrade, poput: Kontinent Awards, Magazin Professional Photographer, Lens Culture, See Me/Art Takes NY... Dobitnik je i nagrade za najbolju reportažu na Zagreb Film Festivalu te je laureat Hrvatskog muzeja suvremene umjetnosti.
Izložbe: Democratic Republic of Conflict o dječacima vojnicima, kopačima zlata i zatvorenicima iz Konga, postavljena je u War Photo LTd galeriji; izložba National Geographica Minuta šutnje nakon otvorenja u galeriji Lauba, Zagreb, u 2017. godini bila je postavljena i desetak drugih hrvatskih gradova; na izložbi slavnog kipara Alberta Giacomettija Portreti sadašnjosti, u Umjetničkom paviljionu Zagreb, video i fotografije Zorana Marinovića, postavljeni su kao oprema izložbe.
Zoran Marinović je autor i dugometražnih dokumentarnih filmova: Sierra Leone - Dijamanti iz pakla, Laos - Izgubljeno kraljevstvo, Kuba - Iz Havane sa ljubavlju, otkupljenih i objavljenih na dokumentarnom programu HRT-a. Autor je i filma Godine ljubavi, patnje i nade o hrvatskim misionarkama u Kongu, u dva dijela emitiranog u programu Nove TV.